Kamate na štednju počele rasti, krediti zasad ne poskupljuju

Bez autora

Feb 01 2012

Dvije su banke, Hrvatska poštanska banka i Hypo, podigle kamate na štednju u prošlih desetak dana, a koliko god to radovalo štediše, korisnicima kredita nije dobra vijest. Pasivne kamate rijetko kad rastu bez proporcionalnog povećanja s kreditne strane pa je logičan strah od poskupljenja duga. Usto, nakon što je središnja banka prije nekoliko dana povećala stopu obvezne pričuve sa 14 na 15 posto, povukla je iz bankarskog sustava više od tri milijarde kuna – točno onoliko koliko su banke držale na računima prekonoćnih pozajmica. Gotovo je sigurno da će zbog toga porasti kamate na prekonoćne međubankarske pozajmice, a novac je bankama skuplji i kad su drugi izvori u pitanju. No, utješno je što još ne najavljuju poskupljenja. U Privrednoj banci Zagreb kažu kako zasad ne planiraju povećanje kamata na kredite, kao ni u Hrvatskoj poštanskoj banci, a Erste banka ne namjerava podizati ni kamate na štednju, ni kamate na kredite.

Dvije su banke, Hrvatska poštanska banka i Hypo, podigle kamate na štednju u prošlih desetak dana, a koliko god to radovalo štediše, korisnicima kredita nije dobra vijest.

Pasivne kamate rijetko kad rastu bez proporcionalnog povećanja s kreditne strane pa je logičan strah od poskupljenja duga.

Skuplje posuđivanje

Usto, nakon što je središnja banka prije nekoliko dana povećala stopu obvezne pričuve sa 14 na 15 posto, povukla je iz bankarskog sustava više od tri milijarde kuna – točno onoliko koliko su banke držale na računima prekonoćnih pozajmica. Gotovo je sigurno da će zbog toga porasti kamate na prekonoćne međubankarske pozajmice, a novac je bankama skuplji i kad su drugi izvori u pitanju. No, utješno je što još ne najavljuju poskupljenja.

U Privrednoj banci Zagreb kažu kako zasad ne planiraju povećanje kamata na kredite, kao ni u Hrvatskoj poštanskoj banci, a Erste banka ne namjerava podizati ni kamate na štednju, ni kamate na kredite.

U Zagrebačkoj banci "politički" kažu da prate stanje na tržištima, o kojima će ovisiti daljnje odluke vezane uz politiku kamatnih stopa, a slično objašnjenje kamatne politike ima i Hypo. Da će slijediti tržišne trendove u kretanju kamatnih stopa na štednju i kredite, najavljuju u OTP-u. Raiffeisen banka tradicionalno ne komentira kamatnu politiku. Nijedna banka neće, naravno, priznati da će prva baciti kamen, no dužnici sigurno ne mogu biti spokojni.

– Kratkoročno gledano, aktivne kamatne stope trebale bi ostati na trenutačnim razinama, a njihovo kretanje u budućnosti bit će bitno određeno makroekonomskim okruženjem koje će bitno ovisiti o eksternim faktorima – napominje Alen Kovač, direktor službe za ekonomska istraživanja Erste banke.

Ovisnost o depozitima

Da bi se ti eksterni rizici minimizirali, kaže, bit će potrebna i odgovarajuća fiskalna politika, što podrazumijeva visoku orijentiranost konsolidaciji javnih financija. Ono na što nije moguće utjecati, tijek je rješavanja krize u eurozoni.

– Dodatno pogoršanje sigurno ne bi moglo isključiti određeni efekt na razine aktivnih kamatnih stopa – ističe Kovač.

Bankarski "opinion maker", čelnik Zabe Franjo Luković, izjavio je krajem prošle godine kako je moguće povećanje kamata na kredite, krene li "rat" banaka za depozite, i to u kontekstu odluke austrijskih regulatora da kreditiranje vežu uz depozitnu osnovu.

A o politici austrijskih "mama" ovise i Erste, RBA, Hypo, ali i Zaba, s obzirom na to da je hrvatski dio poslovanja, i nakon preuzimanja od UniCredita, pod nadzorom bivše Bank Austrije.